Lepota je kao savršenstvo, nešto za čime svi težimo. Lepota je tajna koja nas opčinjava i privlači iznova. A mi, obični ljudi, kao da smo stvoreni da tragamo za lepotom.
Putevi do lepote su veoma čudni i često neprohodni, a svaki koji pređemo je drugačiji od prethodnog. Naša najveća greška je što uporno pokušavamo da dođemo do lepote jer to zasigurno nećemo uspeti. Lepota nije daleko što mnogi misle. Ona je tu, krije se duboko u nama i čeka da je neko zasluži i shvati. Jer samo tada će razumeti tajnu koju lepota krije i samo tada će moći da zadrži i oseti u potpunosti tu neprolaznu lepotu. Načini shvatanje lepote su različiti, ali svi prihvatljivi i traženi. Od lepih prizora, lepih ljudi, bića, detalja pa sve do lepote koju ne vidimo, već osetimo. Osnovna i jedina razlika u lepoti je njena tajnost i samim tim postoje dve lepote- prolazna i trajna. Trajna lepota ja prava lepota. Savršenstvo. Ne vidimo je očima, ali je osetimo srcem. Vrlo je teško spoznati je i dosegnuti do nje. Krije se u ljudima, slikama, notama, knjigama, prirodi, zvezdama, Suncu... Ova vrsta lepote hrani se bezuslovnom ljubavlju koju mi gajimo prema njoj. Najveća lepota koju svi posedujemo je život-od njega sve polazi. Često je podcenjen ali veoma poštovan. Život je jedina lepota koja je vidjiva i dostižna, ali ne i dugovečna. Dugovečno je ono što ostaje za nama, lepota koju mi ostavljamo i prenosimo na druge.
Lepota inspiriše, širi se svakim danom postaje veća i veličanstvenija, posebnija i vrednija.
Putevi do lepote su veoma čudni i često neprohodni, a svaki koji pređemo je drugačiji od prethodnog. Naša najveća greška je što uporno pokušavamo da dođemo do lepote jer to zasigurno nećemo uspeti. Lepota nije daleko što mnogi misle. Ona je tu, krije se duboko u nama i čeka da je neko zasluži i shvati. Jer samo tada će razumeti tajnu koju lepota krije i samo tada će moći da zadrži i oseti u potpunosti tu neprolaznu lepotu. Načini shvatanje lepote su različiti, ali svi prihvatljivi i traženi. Od lepih prizora, lepih ljudi, bića, detalja pa sve do lepote koju ne vidimo, već osetimo. Osnovna i jedina razlika u lepoti je njena tajnost i samim tim postoje dve lepote- prolazna i trajna. Trajna lepota ja prava lepota. Savršenstvo. Ne vidimo je očima, ali je osetimo srcem. Vrlo je teško spoznati je i dosegnuti do nje. Krije se u ljudima, slikama, notama, knjigama, prirodi, zvezdama, Suncu... Ova vrsta lepote hrani se bezuslovnom ljubavlju koju mi gajimo prema njoj. Najveća lepota koju svi posedujemo je život-od njega sve polazi. Često je podcenjen ali veoma poštovan. Život je jedina lepota koja je vidjiva i dostižna, ali ne i dugovečna. Dugovečno je ono što ostaje za nama, lepota koju mi ostavljamo i prenosimo na druge.
Lepota inspiriše, širi se svakim danom postaje veća i veličanstvenija, posebnija i vrednija.